Osteoporoza je stanje koje se odnosi na smanjenje gustine ili mase kostiju. Među komplikacijama koje najviše plaše ljude, pored procesa stanjivanja kostiju, je i prelom kuka. Prelomi kičme i zglobova su, takođe, često povezani sa osteoporozom.
Jedna od tri žene starije od 50 godina širom sveta ima osteoporozu. Iako ova bolest najčešće pogađa belkinje posle menopauze, pogađa i sve rase i oba pola. Ti prelomi mogu značajno da umanje kvalitet života.
Takođe, mogu i da pripreme scenu za prevremenu smrt, kao rezultat komplikacija poput upale pluća. Na primer, godinu dana posle preloma kuka, rizik od smrti se povećava 15-20%.
Prikazuje nam se da je mleko potrebno za zdravlje kostiju kao što su pčele potrebne za stvaranje meda. Amerikanci koriste više mleka i mlečnih proizvoda po osobi od većine populacija u svetu. Prema tome, Amerikanci bi trebalo da imaju izuzetno jake kosti, zar ne?
Nažalost, to nije tačno. Novije istraživanje je pokazalo da žene u Americi starije od 50 godina imaju jednu od najviših stopa preloma kuka na svetu. Međunarodna poređenja osteoporoze su dovela do istih zaključaka.
Ugledni istraživač dr Hegsted je istakao da se osteoporoza češće javlja u zemljama koje unose veće količine kalcijuma. Razmatrao je prosečni unos kalcijuma i broj slučajeva preloma kuka u 16 zemalja. Rezultati su navedeni na slici 1:
Zemlje su navedene po rastućem redosledu unosa kalcijuma. Zapazite da uopšteno gledano, oni sa većim unosom kalcijuma teže da imaju najveće stope osteoporoze. Prvih 7 zemalja u kojima se dnevno unosi u proseku ispod 900mg kalcijuma, imaju manje od 100 slučajeva preloma kuka na 100.000 ljudi. Sedam od devet drugih zemalja, u kojima se dnevno unosi više od 900mg dnevno, imale su 100 ili više slučajeva preloma kuka na 100.000 ljudi.
Šta je uzrok problema?
Osteoporoza može biti prouzrokovana životinjskim proteinima
Sve više istraživačkih dokaza ukazuje da višak životinjskih proteina u ishrani povećava rizik od osteoporoze. Istraživanje za istraživanjem pokazuje da konzumiranje mesa i mlečnih proizvoda mogu da prouzrokuju gubitak kalcijuma iz tela.
U jednom od brojnih istraživanja, zdravim mladim odraslim muškarcima pažljivo je kontrolisana ishrana u periodu od 3 meseca, a naročito unos kalcijuma i proteina. Tokom ovog perioda svi oni su konzumirali 1400mg kalcijuma dnevno. To predstavlja iznos koji danas preporučuje većina savremenih nutricionista, a što je dosta više od američke preporučene dnevne doze koja iznosi 1000mg.
Ispitanici su bili podeljeni u tri grupe. Prva je preko ishrane unosila 48g proteina dnevno, druga 95g (tadašnji američki prosečni unos je bio 99 grama), a treća 141g. Zatim je mereno povećanje ili gubitak kalcijuma u telu svakog od ispitanika analizom količine kalcijuma koji se izbacivao preko urina i stolice.
Rezultati istraživanja su prikazani na slici 2:
Kao što možemo videti, oni koji su unosili najmanje proteina imali su povećanje kalcijuma od 20mg dnevno, što je uticalo na jačanje njihovih kostiju. Sa druge strane, oni koji su konzumirali previše proteina imali su veliki gubitak kalcijuma. Treća grupa je gubila čak 70mg kalcijuma dnevno. Dok je gubitak druge grupe bio manji, jer su unosili manje proteina.
Ova i druga slična istraživanja ukazuju da osteoporoza, suprotno popularnom verovanju, nije povezana sa nedostatkom kalcijuma u ishrani.
Ne bismo očekivali da svetske industrije mlečnih proizvoda to reklamiraju. S obzirom da su se godinama trudili da nas ubede da će nam uzimanje veće količine mleka, sira i jogurta pomoći da sprečimo osteoporozu
Činjenica je sledeća: Ako naša ishrana sadrži mnogo životinjskih proteina, možemo da unosimo koliko god kalcijuma ima u mlečnim proizvodima, ali i dalje ćemo povećavati svoj rizik od osteoporoze. Višak belančevina vodi do smanjivanja rezervi kalcijuma čak i kada je unos kalcijuma obilan.
Biljni proteini ne dovode do gubitka kalcijuma
Postoji hrana koja čini da sredina u našem organizmu bude kisela, što predstavlja nepovoljan ambijent za naše ćelije. Meso je obično bogato aminokiselinama koje sadrže sumpor, kao što je metionin, te višak sumpora čini krv kiselijom.
Telu se ne sviđa ova kisela sredina i počinje da se bori protiv nje. Da bi se kiselina neutralisala, organizam mora da izvlači alkalne elemente (kalcijum, magnezijum, kalijum) iz kostiju, zuba, noktiju i kose, i tako oni propadaju. Povećani sadržaj kalcijuma u urinu obezbeđuje dokaz da zaista dolazi do gubitka koštanog tkiva.
Za razliku od životinjskih namirnica, celovite biljne namirnice ne dovode do kiselosti organizma, što se najbolje vidi iz ove tabele:
Na taj način biljni proteini ne izvlače kalcijum iz kostiju, kao što je slučaj sa životinjskim proteinima.
Kalcijum iz biljaka se mnogo bolje apsorbuje nego iz namirnica životinjskog porekla
Mnogi su zabrinuti da neće imati dovoljno kalcijuma ako ne budu pili mleko. Istina je zapravo suprotna. Čovekov organizam teško upija kalcijum iz namirnica životinjskog porekla, a veoma lako iz biljaka.
Ako želite da imate dovoljno kalcijuma, potrebno je da konzumirate susam, kelj, spanać i drugo bilje bogato kalcijumom. Takođe, videli smo da mleko zakiseljuje naš organizam i time podstiče izvlačenje kalcijuma iz kostiju. Drugim rečima, konzumiranjem mleka i mlečnih proizvoda smanjićete količine kalcijuma u Vašim telima.
U ovoj tabeli su prikazane namirnice koje imaju veće količine kalcijuma:
Međutim, tabele kao ova ne otkrivaju još jednu značajnu činjenicu u vezi kalcijuma. Odnosno, nije značajna samo količina kalcijuma u datoj hrani, već koliko dobro se kalcijum apsorbuje.
Iako mleko ima visoki sadržaj kalcijuma, 60-80% se ne apsorbuje u ljudskim crevima. Dok se kalcijum može asimilovati podjednako ili čak bolje iz vegetarijanskih izvora nego iz mleka.
Jedine izuzetke predstavljaju biljne namirnice koje sadrže visoke koncentracije jedinjenja koja blokiraju apsorpciju kalcijuma. Tu spadaju spanać sa svojom oksalnom kiselinom i pšenične mekinje sa svojim obilnim količinama fitolne kiseline.
Odnos kalcijuma i fosfora je bitan za apsorpciju kalcijuma
Jedan mogući razlog za dosta povoljniju apsorciju kalcijuma iz biljnih proizvoda, kao što je zeleno povrće, jeste njihov mali sadržaj fosfora. Tamno zeleno povrće može da ima tri do pet puta više kalcijuma u odnosu na fosfor.
Radi poređenja, tipična američka ishrana ima obrnuti odnos. Odnosno, ona ima više od dva puta veću količinu fosfora od kalcijuma. A ishrana sa odnosom fosfor-kalcijum većim od 2 je bila povezana sa povećanim gubitkom koštanog tkiva kod životinja. Visok nivo fosfora u ishrani vodi do povećanih gubitaka kalcijuma putem stolice.
Preporučeno je da se ishranom unosi bar isto toliko kalcijuma koliko i fosfora ako želite da apsopcija kalcijuma bude optimalna. Ravnoteža kalcijuma i fosfora u raznim namirnicama prikazana je u ovoj tabeli:
Ovde je potrebno napomenuti da prikazani odnosi u tabeli mogu da obmanjuju. Na primer, neko može da zaključi da je som jednak krompiru zato što su njihovi odnosi jednaki. Međutim, to nije tako, s obirom da su značajni i odnos i ukupan fosfor.
Da biste održavali unos fosfora na nižem nivou poželjniji je krompir, jer ima samo dve trećine količine fosfora u odnosu na soma, a nijedan od njih ne doprinosi mnogo u smislu kalcijuma. Prema tome, pored razmatranja odnosa kalcijum-fosfor, moramo da razmotrimo sam sadržaj fosfora u uobičajenim namirnicama.
U ovoj tabeli možete i sami videti iz kojih namirnica dobijamo najveći procenat fosfora:
Zapazite da dve grupe, meso i mlečni proizvodi, čine 60% našeg unosa fosfora. Da bismo umanjili njegov unos, najbolja strategija bi bila ograničavanje ili prestajanje uzimanja hrane iz ove dve grupe namirnica.
Krajnje je vreme za razbijanje mitova o hrani
Godinama unazad troše se ogromne svote novca za reklamiranje mlečnih proizvoda. Mleko nam se prikazuje kao jedina namirnica koja je toliko bogata kalcijumom da je prosto nemoguće imati dovoljno kalcijuma ako ne budemo konzumirali mleko.
Zatim dalja propaganda kaže da ako ne budemo dobili kalcijum iz mleka, iskriviće nam se noge, kičma i ko zna šta još pored toga. I zato svi Amerikanci i Evropljani staju u red iza krave da dobiju svoju dnevnu porciju kalcijuma.
Ali, šta je sa kravama? Da li ste nekada razmišljali odakle one dobijaju kalcijum kada se odbiju od sise? Potrebno je uzeti u obzir da krave u proseku 95% svog života ne sisaju mleko. Dok je ovaj procenat još veći kada se odgajaju za masovnu proizvodnju mleka.
Interesantna je sledeća činjenica. Žene iz Afrike nemaju osteoporozu iako uzimaju samo 350mg kalcijuma dnevno u odnosu na žene iz Evrope koje imaju osteoporozu i pored 1400mg kalcijuma dnevno. Ako ste pažljivo pročitali ovaj članak, verovatno i sami možete da pogodite o čemu se radi.
Žene iz Afrike imaju alkalne bazične ćelije, jer su kalcijum uzimale iz zelenog lišća. Dok Evropljani i Amerikanci imaju zakiseljen organizam zbog namirnica životinjskog porekla.
Iz svega navedenog sledi logičan zaključak da je proces osteoporoze moguće preokrenuti pravilnim ishranom. Pronađite samo tabelu u kojoj su navedene biljne namirnice bogate kalcijumom i povećajte njihov unos.
Čini se da svi putevi vode ka biljnoj ishrani celovitim neprerađenim namirnicama uz vešto zaobilaženje životinjskih i industrijskih prerađenih namirnica..
Ako želite da saznate više…
Možete samostalno pročitati literaturu koju smo mahom koristili za pisanje ovog članka. Knjige “Moć ishrane”, “Moć zdravlja” i “Zakoni zdravlja i izlečenja” možete besplatno skinuti sa našeg sajta u PDF formatu.
Ako Vas interesuje koje su druge bolesti povezane sa životinjskim proteinima, možete pročitati povezanu seriju članaka o vodećim rizicima koje nose sa sobom životinjski proteini. Pored osteoporoze, tu spadaju i:
Za više informacija o svakom navedenom riziku, kliknite na označeni link.
Takođe, ako želite da saznate više o proteinima uopšte, možete pročitati i sledeće članke:
1. “Biljni proteini vs životinjski: Koji su bolji izvor proteina?” i
2. “Prava istina o proteinima: Kako da izaberete najbolji protein”.
U slučaju da imate bilo kakvih pitanja, uvek nas možete kontaktirati putem mail-a, viber-a, inbox-a, chat-a ili kako god Vama odgovara. Tu smo da odgovorimo na svako Vaše pitanje u najkraćem mogućem roku..
Bravo za tekst