Korona virus – najčešće izgovorene reči u proteklih nekoliko dana. Koliko god se trudili, gotovo je nemoguće ne razmišljati o ovoj temi. Stoga se postavlja logično pitanje: Da li se treba plašiti ili jednostavno ostati smiren u celoj ovoj situaciji?
Da bi dobili odgovor na ovo i slična pitanja, odlučio sam da ozbiljno pristupim ovoj temi i da, pre svega, vidim šta kažu naučne činjenice o korona virusu. U ovom članku možete da saznate:
- Šta su virusi?
- Šta su korona virusi?
- Šta je famozni COVID-19 ili kod nas poznatiji kao korona virus?
- Koje su preventivne mere za suzbijanje virusa?
- I još mnogo toga korisnog.
Pa hajdemo da počnemo…
Šta su virusi?
Virusi su najsitniji organizmi koji nemaju svoj metabolizam. Kao takvi oni ne moraju da jedu, piju ili dišu i u tom kontekstu se ne smatraju živim. Oni nemaju sposobnost da sami sebe kopiraju van živog organizma.
Dakle, virusi su striktni unutarćelijski paraziti. Oni se sastoje samo iz nukleinske kiseline, odnosno kolekcije genetskih materijala: RNK ili DNK i malih proteina kao alata za ulazak u ćeliju. Pošto sadrže nukleinsku kiselinu, ulaskom u živu ćeliju koriste njene metaboličke mehanizme za svoj rast i razmnožavanje, a normalni metabolizam inficirane ćelije potpuno potiskuju procesima koji su neophodni za izgradnju novih virusa.
Sumirano, virus koristi svoje proteine da izvrši dva zadatka: da uđe u ćeliju, a potom da je “obije“, odnosno da iskoristi njenu genetsku mašineriju kako bi se kopirala u hiljade i hiljade primeraka. To je kao da skoči na unutrašnji štampač u ćeliji, bira “milione“ na broju primeraka, a zatim pritisne dugme “print“. Ovaj scenario nije uvek toliko jednostavan, jer svaki organizam (kao i sama ćelija) ima svoj odbrambeni mehanizam.
Šta su korona virusi?
Korona virusi su grupa srodnih virusa koji izazivaju bolesti kod sisara, ptica i ljudi. Spadaju u grupu RNK virusa sa pozitivnom jednolančanom strukturom (poliovirusi).
Korona virusi su najveći među poznatim RNK virusima sa veličinom gena od, otprilike, 27 do 34 kilobaze. Prečnik virusnih čestica je oko 120 nm, što u praksi znači da ih obična hirurška maska ne može zaustaviti! Naziv im je potekao od latinskog naziva corona što znači kruna, zbog oblika koji podseća na krunu kada se posmatraju pod mikroskopom.
Korona virusi su prvi put otkriveni još krajem 1960-ih, iako su svoju popularnost dobili 2019. godine, a sam vrhunac popularnosti su dostigli sada u 2020. godini sa famoznim COVID-19 ili u prevodu koronavirusna bolest 2019. Dakle, korona virusi kao grupa virusa nisu ništa novo, toliko strašno ili misteriozno ubojito.
Šta je famozni COVID-19 ili kod nas poznatiji kao korona virus?
Koliko i kako destruktivno ponašanje ljudi pomaže pojavi i širenju virusa, o tome bi se moglo mnogo pisati.
Što se tiče pojave korona virusa, bilo je nekoliko teorija. Kineski virolozi tvrde da su izolovali virus kod pacijenata sa tržnice u Vuhanu i uporedili ga s istim tipom virusa u šišmiševima (koji su se tamo prodavali za ishranu). S 96% sigurnosti došli su do spoznaje da se radi o istom korona virusu. Mutirao je i prešao sa šišmiša na čoveka.
Šta povezuje koronu virus, ptičji i svinjski grip?
Pre nego što se pozabavimo prevencijom i drugim bitnim temama u vezi korone virusa, veoma je važno da iznesemo malu digresiju, odnosno nekoliko činjenica u vezi nastanka pandemija poput korone virusa, ptičijeg i svinjskog gripa i sl.
Ono što ih sve povezuje (svidelo se to nama ili ne) jeste konzumiranje mesa. Gotovo sve vrste zaraza potiču od konzumiranja mesa, a posebno životinja poput šišmiševa, određenih ptica, glodara itd. Ali ko još jede sve to? Zato bi ovde trebali istaknuti i svinju (kao “srpskog kralja“ domaćih životinja) koja takođe spada u tu nepoželjnu grupu.
Podsetimo se na kratko, virus nazvan A H1N1, koji je potekao od svinja i prvi put se pojavio u proleće 2009. brzo se proširio po svetu. Laboratorijski je potvrđeno 18.500 smrtnih slučajeva od njega. SZO je i tada proglasila pandemiju.
Bilo kako bilo, ovaj grip je veoma brzo postao sezonski i sada se redovno, bez većih posledica (u odnosu na druge tipove gripa), pojavljuje svake godine. Ono što je posebno zanimljivo jeste da je SZO naprasno mesec dana pre proglašenja pandemije, tačnije 4. maja 2009. godine, promenila definiciju pandemije.
Države širom sveta tada su masovno kupovale vakcine farmaceutskih giganata, koji su ostvarili enorman profit. To pokreće opravdane sumnje da postoji veza između SZO i lobista farmaceutske industrije. No, to otvara jednu drugu obimnu temu kojom se ovde nećemo baviti.
Šta je karakteristično za COVID-19 ili korona virus?
Korona virus je sličan “common cold“ ili običnoj prehladi. Ono što ga posebno karakteriše nije njegova smrtonosnost (kako bi možda neki pomislili), već karakteristika brzog širenja, odnosno zaraznosti.
Korona virus se širi duplo brže, odnosno duplo više u odnosu na grip. Prosečan pacijent bolestan od gripa će ga preneti na nešto više od jedne osobe u proseku, dok se korona virus prenosi na nešto više od dve osobe u proseku (što ga čini prilično zaraznim u odnosu na druge viruse).
Jedan od razloga zašto je korona virus toliko zarazan jeste taj da nosioci ovog virusa imaju blage simptome prehlade, a neretko mogu izostati bilo kakvi simptomi bolesti. Posebno kod onih osoba sa izgrađenim jakim imunitetom.
Tako dakle, za razliku od, recimo, SARS-a ili EBOLA virusa gde ih možete lako lokalizovati, jer su simptomi jasno vidljivi, kod korone virusa 80% ljudi (odnosno nosioca) imaju blage simptome ili ih čak uopšte nemaju!
Dalje, što se tiče stope smrtnosti od korone virusa ona iznosi negde do 3%. Međutim, stopa smrtnosti je u realnosti još niža iz gore navedenih razloga. Jednostavno postoje nosioci koji nisu registrovani jer nisu imali ozbiljne simptome, te se nisu ni javljali lekaru.
Trenutno (18.03.2020.) je zabeleženo 204.831 slučajeva korone virusa, od kojih je 82.890 izlečeno i 8.272 preminulih. Kod nas u Srbiji je zabeleženo oko 70 slučajeva bez preminulih. U kontekstu svega ovoga gospodin dr Nestorović je bio u pravu kada je rekao da za pandemiju ne bi ni znali da nije bilo testiranja.
Koje su preventivne mere za suzbijanje virusa?
Iz svega navedenog zaista nema razloga za paniku. Preventivne mere koje su već propisane su relativno dobre. “Ugroženi“ poput hroničnih bolesnika, starih lica i osoba sa lošim imunitetom bi se posebno trebale pridržavati mera o kojima svi mediji bruje.
“Najzastrašujuća“ stvar kod zaraze virusom jeste da antibiotici ne deluju. Vakcine su nepredvidive i statistički gledano nisu toliko efikasne kod “ugroženih“ (a ni bezbedne) kao što su kod zdravih ljudi kojima one nisu ni potrebne.
Najbolji način da potpuno sprečite, ublažite simptome i konačno porazite bilo koj virus (pa i famoznu koronu) jeste da ojačate svoj imuni sistem.
Iako nam u životu stvari često izgledaju veoma komplikovano, u realnosti i praksi je to mnogo jednostavnije. Tako, jačanje imuniteta je veoma jednostavan i efikasan proces koji se ukratko može svesti na 8 elemenata kojih se trebamo pridržavati i koji treba da postanu deo našeg svakodnevnog života u praksi!
#1 Zdrava ishrana
Ovde podrazumevamo zdravo, organsko gajeno voće, povrće, žitarice, orašaste plodove i semenke. Kao što smo gore pomenuli, meso je glavni uzročnik širenja zaraza i njega treba izbegavati, ili još bolje potpuno izbaciti iz ishrane.
Pored gore pomenutog korona virusa, ptičijeg i svinjskog gripa, konzumiranje mesa je uzročnik i mnogo opasnijih virusa poput SARS-a, ebole, side i dr. Takođe, meso sadrži inflamatorne supstance koje stvaraju upalne procese u organizmu i tako, često, ono bude uzrok raznih bolesti.
Sa druge strane, antioksidativne supstance su veoma poželjne. Tako imamo brokoli, prokelj, spanać, kelj i beli luk! Beli luk je recimo izbor broj jedan kada je u pitanju borba protiv virusa. Zbog svojih antiviralnih sastojaka, deluje direktno na virus plus jača Vaš imuni sistem i deluje antiinflamatorno!
Kada je voće u pitanju, tu je na prvom mestu bobičasto voće. Drugo voće koje nije bobičasto, a sadrži puno antioksidanasa jeste šljiva. Ovde mislim na sirovu šljivu, da kojim slučajem ne navalite na rakiju (osim u vanrednim situacijama za dezinfekciju protiv korone). Šalu na stranu, nemojte piti alkohol i pušiti, to nam je svima već dobro poznato…
#2 Vežbanje
Ovo je još jedan odličan metod za jačanje imuno sistema. Ovde je važno da ne preterujemo kako ne bi izazvali kontraefekat, već da blago stimulišemo naše telo kako bi bilo otpornije, a ne slabije. Vežbajte u prirodi na čistom i svežem vazduhu, i na sunčevoj svetlosti.
#3 Voda
Voda je veoma moćno oruđe za jačanje imuniteta. Umesto što se tuširate toplom vodom, koristite toplu i hladnu vodu naizmenično, kako biste na kraju završili hladnom (na oko 1 minut) i tako izašli iz tuš kabine.
Još nije poznato (odnosno eksperimentalno dokazano) da li topla voda ubija viruse. Ono što znamo jeste da povišena temperatura u telu uspešno suzbija množenje virusa. Vodeći se tom logikom možete probati sa toplom vodom ili čajevima koji svakako mogu biti od koristi. Unošenje dovoljno tečnosti je svakako važan aspekt za jačanje imuno sistema.
#4 Sunčeva svetlost
Uprkos propisanoj izolaciji, sunčeva svetlost bi svakome mnogo bolje došla u borbi protiv virusa i jačanja imuno sistema. Ovde ne mislim na otvoreni koncert naravno, ali svakako je bolje provesti (barem dvadesetak minuta) na otvorenom u prirodi i sunčevoj svetlosti, nego u zatvorenim prostorijama.
#5 Umerenost i izbegavanje štetnih supstanci
Svima nam je jasno da dobro izbalansiran život doprinosi našem zdravlju. Štetene supstance, takođe, dobro poznajemo, tako da se na njima nećemo zadržavati.
#6 Svež vazduh
Možda jedan od najzapostavljenijih elemanata je upravo svež vazduh. Statistički podaci, koji nam pokazuju broj smrtnih slučajeva na osnovu faktora rizika, nam govore da je svež vazduh veoma važan element dobrog zdravlja i dugovečnosti.
Naime, podaci za 2017. godinu pokazuju da u svetu na osnovu faktora rizika zagađenost vazduha napolju umire skoro 3 miliona ljudi godišnje. Dok za zagađenost vazduha u domaćinstvima (odnosno zatvorenim prostorijama) ta brojka iznosi 1 milion i 64 hiljada.
Zdrav, čist i svež vazduh je danas veoma važan faktor za naše zdravlje o kome treba više da brinemo, odnosno da pametno biramo naše svakodnevno životno okruženje!
#7 Odmor
Današnji brz način života je ovaj element učinio još vitalnijim i potrebnijim nego ikada. Odmor je veoma važan ukoliko želimo da održimo jak i stabilan imunitet i dobro zdravlje.
Moramo menjati navike kasnog odlaska na spavanje, kao i dužinu samog sna, koji se sada preporučuje na nekih 8 sati, u zavisnosti od godina starosti, fizičkog i psihičkog rada i sl.
Adekvatan odmor dovodi naš organizam u hormonalni balans, čime jačamo već postojeće mehanizme u borbi protiv virusa i drugih infekcija i bolesti. Ovo je posebno važno ako smo već bolesni.
Bez adekvatnog odmora naše stanje se može ozbiljno pogoršati. Ne zanemarujte ovaj element! Ne postoji ništa što može zameniti dobar odmor.
#8 Duhovnost
Možda i najčešće izostavljeni element jeste upravo duhovnost. Zdrava duhovnost podrazumeva pozitivne emocije kao što su ljubav, radost, vera, poverenje i odsutnost stresa i svih loših emocija.
Pozitivan stav, vera i molitva su dokazano pokazali snažan učinak na jačanje našeg organizma, i to protiv najtežih bolesti. Ovo je još jedan veoma važan razlog zašto treba izbegavati svaku vrstu straha i panike u ovim trenucima!
Na kraju pogledajte statistiku: Koliko ljudi umire u svetu od kardiovaskularnih bolesti, a kolika se popularnost daje u medijima o ovoj temi? Takođe, razmislite da li se ta smrtnost može smanjiti i šta je glavni uzrok kardiovaskularnih bolesti (srca i krvnih sudova)?
Ne zaboravite da sve to uporedite sa korona virusom i njenom stopom smrtnosti. Isto tako imajte na umu da je konzumiranje mesa glavni uzrok širenja zaraza. Bilo kako bilo, u svakom lošem scenariju niko drugi nije kriv do nas samih…
BONUS: Lično iskustvo sa korona virusom,
Dragi Vujačić iz Crne Gore
Njegovo obraćanje na Fejsbuku Vam prenosimo u celosti:
“Dragi FB prijatelji. Da podijelim sa vama ovu vijest.
Juce popodne je Mojoj supruzi uradjen test i sinoc nam je javljeno da je pozitivna na COV19 ili da, narodski receno ima Korona virus.
Danas ce testirati nas ostale u porodici. Od sinoc kad smo dobili nalaz pa do dva ujutro i jutros, neprekidno saljemo podatke epidemioloskom centru. Pomalo smo i umorni
a i tek se izvlacimo iz onoga sto smo mislili da moze biti i obican grip.
Za sve nepoznanice pitajte mene jer sam zgrozen kakve sve vijesti kruze mrezama od osoba koje izgleda bolje znaju ko sam ja i šta sam radilo.
Par objasnjenja:
Od 5.marta -12.marta smo bili u Barseloni. Do naseg odlaska nije bio ni jedan prijavljeni slucaj u Barceloni.
Stigli smo u PG u četvrtak oko 9 uveče.
Temperaturu je moja supruga dobila sjutra i od tada smo bili u svakodnevnom kontaktu sa centrom za epidemiologiju.
Čuli smo se bukvalno svaki dan i postupali po njihovim instrukcijama.
Sa nama u avionu je bilo mnogo ljudi iz CG. Cini mi se da je pola aviona iz Tirane otislo u Podgoricu. Sta je sa njima, ne znam.
I ne:
Nismo stigli 10. Marta kao sto javljeno na RTV Cetinje vec, kao sto rekoh 12.
Moja supruga nije drzala nikakve probe hora, ni odraslima ni djeci i ne radi u CKB.
Nismo mogli biti na litiji jer smo dosli mnogo kasnije, Na prelazu Bozaj smo bili oko 8 uvece.
Moja supruga nije bila na koncertu nikakvog Šaka Polumente,
Ja ne radim u RTCG i samim tim nisam zarazio cijelu televiziju itd…..
Potrudili smo se da damo kontakte osoba sa kojima smo bili u dodiru, ipak ne panicite, procjenu o mogučoj zaraženosti trebamo prepustiti epidemiolozima koji znaju vise o periodima inkubacije i pocetku zaraznosti osoba.
Evo vec toliko dana smo u vezi sa Doktorkama Cicic, Hajdukovic, Raicevic i Doktorom Bakicem.
Koliko mi se čini ti ljudi znaju šta rade i vrlo su požrtvovani.
PS: Pitali su me mnogi za iskustvo prelezanog Corona virusa.
Prvo – samo ga je moja supruga sigurno imala – testirana je, ali predpostavljamo da smo i mi ostali – znacemo nakon danasnjeg testa.
Mojoj supruzi je trajao 2 dana i podnijela ga je kao obican grip.
Djeci je trajao takodje 2 dana samo je najmladji sin bolovao 1 dan. Jedan sin ga nije ni dobio. Ja sam imao temperaturu do 38.5 i trajala je dva dana i dvije noci uz glavobolju,
mucninu, bolove u misicima i kratak dah. Nakon druge noci sve je krenulo na bolje. Danas jos kasljem i jos sam rovit. Ovo su nasa iskustva.
Dobili smo dosta poziva i poruka podrske. Zahvaljujem se svima dragim ljudima jos jednom.”
hvala za ovaj divan članak Ne bojim se KORONE virusa
hvala za ovaj divan članak Ne bojim se KORONE virusa
Moj muž je jedva preziveo Koronu. Bio u bolnici na kiseoniku. Ovo je pisano kad se jako malo znalo o virusu, ali nije naivno uopste. Sve vitamine i zdravi smo i pre svega ovoga. Nikakve bolesti. Nikakav imunitet ne pomaze, jednostavno kome kako sreca. 🙁